
Kovilovo
Kratak opis
Vidikovac Kovilovo, skriveni dragulj planine Liškovac (često povezan sa masivom Šomrda i Oman), pruža jedan od najlepših otvorenih pogleda na Đerdapsko jezero i širi deo klisure. Ova lagana šumska šetnja idealna je za sve koji žele brz i direktan susret sa divljinom bez velikog fizičkog napora.
Info o stazi
Dužina
2.9km
Visina
349m
Ukupan uspon
119m
Trajanje
1h
Težina
Laka
Tip Staze
Jednosmerna
Slike sa staze

Više o stazi
Staza ka Kovilovu počinje na regionalnom putu Donji Milanovac – Majdanpek, na nadmorskoj visini od 358 metara (kod skretanja za lokalitet). Sa dužinom od svega 1,2 km i blagim prosečnim nagibom od oko 3%, ova ruta se svrstava u kategoriju lakih i preporučuje se svim uzrastima. Šetnja kroz gustu, očuvanu šumu do samog vidikovca traje između 30 i 45 minuta u jednom smeru.
Sam vidikovac je prostrana travnata zaravan na 358 m n.v., poznata kao stanište retke endemične biljke – žute hajdučke trave (Achillea clypeolata). Sa ove tačke pruža se neverovatan pogled na Donji Milanovac, rumunsku obalu i moćni Dunav koji ovde dostiže svoju najveću širinu u klisuri. Kovilovo se nalazi u režimu I stepena zaštite, što garantuje apsolutnu tišinu i netaknutu prirodu, savršenu za fotografisanje i miran piknik.
Povratak se odvija istim putem, a poseta se idealno kombinuje sa obilaskom etno-kompleksa Kapetan Mišin breg ili obližnje Golubačke tvrđave za savršen jednodnevni izlet. Ovo mesto na najbolji način spaja bogat biodiverzitet i geološku grandioznost Nacionalnog parka Đerdap.
Video sa staze
Info o stazi
Dužina
2.9km
Visina
349m
Ukupan uspon
119m
Trajanje
1h
Težina
Laka
Tip Staze
Jednosmerna
Lokacija
Najbolje vreme za posetu
Optimalna sezona za planinarenje ovom stazom je Mar-Nov. Vremenski uslovi i pristupačnost staze su obično najbolji u ovim mesecima.
Wikipedia
Prirodni rezervat Vidikovac Kovilovo je lokalitet u režimu zaštite I stepena, površine 358,40ha, obuhvata plato Kovilovo, na kome se na 444 m.n.v. nalazi istoimeni vidikovac koji se strmo spušta ka Đerdapskom jezeru i strane iznad Đerdapske magistrale obrasle šumama i šibljacima.
Na diseciranim terenima, na gnajsevima, kao posebna vrednost lokaliteta,javljaju se orah (Juglas regia), krunolisna lipa (Tilia Pltyphyllos), sitnolisna lipa (Tilia cordata), kitnjak (Quercus petraea), sladun (Quercus frainetto), cer (Quercus cerris), grab (Carpinus betulus), grabić (Carpinus orientalis), bukva (Fagus moesiaca) i dr.
